„Klimatske promene utiču na proizvodnju hrane”
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je prvi put inicirala obeležavanje Svetskog dana hrane 1981. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine. Svetski dan hrane je dan kada ljudi širom sveta kreću u akciju protiv gladi, jer kada je u pitanju glad, jedini prihvatljiv broj je nula. To je cilj koji treba da dostignu sve zemlje do 2030. godine. Veliki izazov za ostvarenje ovog cilja su klimatske promene.
„KLIMATSKE PROMENE UTIČU NA PROIZVODNJU HRANE”
Jedan od najvećih problema u vezi sa klimatskim promenama je bezbednost hrane. Najsiromašniji u svetu, od kojih su mnogi poljoprivrednici, ribari i pastiri, su najteže pogođeni višim temperaturama i sa sve češćim katastrofama u vezi sa vremenskim promenama.
U isto vreme, globalna populacija stalno raste i očekuje se da će dostići 9,6 milijardi 2050. godine. Da bi se zadovoljile potrebe u ishrani naraslog stanovništva, poljoprivreda i prehrambeni sistemi će morati da se prilagode negativnim efektima klimatskih promena, treba da postanu otporniji, produktivniji i održivi. To je jedini način na koji možemo obezbediti dobrobit ekosistema i ruralnog stanovništva, kao i smanjenje emisije gasova.
Rast hrane na održiv način znači usvajanje prakse da se proizvodi više sa manje u istoj oblasti zemljišta uz mudro korišćenje prirodnih resursa. To, takođe, znači smanjenje gubitaka hrane pre finalnog proizvoda ili u maloprodaji kroz niz inicijativa uključujući bolju žetvu, adekvatno skladištenje, pakovanje, transport, infrastrukturu, tržišne mehanizme, kao i institucionalne i pravne okvire.
Naša globalna poruka za Svetski dan hrane 2016. godine je “Klimatske promene utiču na proizvodnju hrane”.
Извор: Завод за јавно здравље Србије
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) je prvi put inicirala obeležavanje Svetskog dana hrane 1981. godine, a u Srbiji se obeležava od 2001. godine. Svetski dan hrane je dan kada ljudi širom sveta kreću u akciju protiv gladi, jer kada je u pitanju glad, jedini prihvatljiv broj je nula. To je cilj koji treba da dostignu sve zemlje do 2030. godine. Veliki izazov za ostvarenje ovog cilja su klimatske promene.
„KLIMATSKE PROMENE UTIČU NA PROIZVODNJU HRANE”
Jedan od najvećih problema u vezi sa klimatskim promenama je bezbednost hrane. Najsiromašniji u svetu, od kojih su mnogi poljoprivrednici, ribari i pastiri, su najteže pogođeni višim temperaturama i sa sve češćim katastrofama u vezi sa vremenskim promenama.
U isto vreme, globalna populacija stalno raste i očekuje se da će dostići 9,6 milijardi 2050. godine. Da bi se zadovoljile potrebe u ishrani naraslog stanovništva, poljoprivreda i prehrambeni sistemi će morati da se prilagode negativnim efektima klimatskih promena, treba da postanu otporniji, produktivniji i održivi. To je jedini način na koji možemo obezbediti dobrobit ekosistema i ruralnog stanovništva, kao i smanjenje emisije gasova.
Rast hrane na održiv način znači usvajanje prakse da se proizvodi više sa manje u istoj oblasti zemljišta uz mudro korišćenje prirodnih resursa. To, takođe, znači smanjenje gubitaka hrane pre finalnog proizvoda ili u maloprodaji kroz niz inicijativa uključujući bolju žetvu, adekvatno skladištenje, pakovanje, transport, infrastrukturu, tržišne mehanizme, kao i institucionalne i pravne okvire.
Naša globalna poruka za Svetski dan hrane 2016. godine je “Klimatske promene utiču na proizvodnju hrane”.
Извор: Завод за јавно здравље Србије